Posted in

Da li je Nemačka postala “nestabilna za život?” Veliki broj radnika iz EU odlazi, samo u zdravstvu nedostaje 46.000 radnika

Uprkos visokom prilivu imigranata, Nemačka se suočava s problemom zadržavanja građana EU duže od prvih nekoliko godina boravka, iako oni imaju ključnu ulogu na tržištu rada. Novo istraživanje ispituje razloge zbog kojih mnogi na kraju odlučuju da odu.

Dugo je kvalifikovana migracija omogućavala da nemačko tržište rada funkcioniše bez zastoja. Međutim, studija Ministarstva rada pokazuje da sve veći broj radnika iz EU, koji dolaze zbog boljih poslova i plata, više ne želi da ostane dugoročno, što ponovo otvara pitanje može li Nemačka popuniti hronični manjak radne snage.

„Ne možemo sebi da priuštimo da izgubimo trećinu građana EU zbog loših uslova“, izjavila je u Berlinu komesarka Savezne vlade za integraciju, Natali Pavlik.

Ona je predstavila studiju Kancelarije za jednako postupanje EU, koja analizira razloge odlaska građana EU iz Nemačke. Iako zemlja beleži značajan priliv imigranata, između 400.000 i 700.000 godišnje, istovremeno je visok i broj onih koji odlaze, posebno među državljanima EU.

Studija pokazuje da značajan deo migranata iz EU napušta Nemačku u prve četiri godine boravka, što ukazuje da uslovi rada i života nisu dovoljno privlačni da bi ih zadržali dugoročno, uključujući i građane susednih zemalja, prenosi Bizlife.

Slab „faktor privlačnosti“

Podaci Nemačkog ekonomskog instituta iz novembra 2025. pokazuju da nemačko tržište rada više ne predstavlja dovoljno snažan razlog za ostanak mnogih radnika iz EU, uprkos stalnom nedostatku stručnog kadra, naročito u zdravstvu, građevini i javnoj upravi. U deset sektora sa najvećim manjkom procenjeno je da više od 260.000 radnih mesta ne može da bude adekvatno popunjeno.

Samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 radnika. „Zastoji u zdravstvenom sektoru dovode do dugih lista čekanja, dok manjak radnika u građevinarstvu usporava stambenu izgradnju“, navela je stručnjakinja instituta Valerija Kvispe.

Ona je dodala da je nestašica radne snage privremeno ublažena zbog slabe ekonomije, ali da to ne znači da je problem rešen.

Zbog toga je ciljano privlačenje kvalifikovanih radnika od ključnog značaja. To uključuje programe obuke i dodatnog obrazovanja za zaposlene bez formalnih kvalifikacija, stvaranje podsticaja za duži ostanak na tržištu rada, kao i podsticanje dolaska stručnjaka iz inostranstva.

Migracije unutar EU

Građani EU uglavnom dolaze u Nemačku iz ekonomskih razloga — bolji poslovi, veća primanja, pravna sigurnost i bolji uslovi za porodicu i decu. Rumunija je i dalje najveća zemlja porekla među migrantima iz EU, zatim slede Poljska i Bugarska, a potom Italija, Mađarska i Španija.

Gotovo tri četvrtine imigranata iz EU dolazi iz zemalja koje su poslednjih 10–15 godina dobile punu slobodu kretanja u Nemačkoj. Rumuni, Poljaci i Bugari čine 80% te grupe.

U 2024. godini imigracija u Nemačku pala je na najniži nivo od 2011. godine, pri čemu je najveći pad zabeležen kod državljana Hrvatske, Poljske i Bugarske. Neto migracija iz drugih zemalja EU iznosila je svega 38.735 ljudi, što predstavlja pad od 66,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Zašto žele da odu

Značajan deo migranata razmišlja o povratku u matične zemlje, najčešće zbog visokih troškova života i osećaja nepripadanja. U kvalitetnim intervjuima mnogi su opisali Nemačku kao „nestabilno mesto za život“.

Više od trećine ispitanika (38,8%) izjavilo je da se ne oseća prijatno u Nemačkoj, dok je gotovo polovina (49,4%) prijavila diskriminaciju na poslu. Kao demotivišuće faktore naveli su nefleksibilne uslove rada, nepriznavanje kvalifikacija i ograničene mogućnosti napredovanja u struci. Birokratija, posebno oko priznavanja diploma i administrativnih procedura, takođe je ocenjena kao veliki teret.

Studija zaključuje da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, kao i inkluzivnija kultura dobrodošlice, mogli povećati šanse da migranti ostanu.

Prema rečima Andree Nales, direktorke Savezne agencije za zapošljavanje, nedavni rast zaposlenosti u Nemačkoj dolazi isključivo od državljana van EU. „Zaposlenost među nemačkim državljanima naglo opada, pre svega zbog starosne strukture“, rekla je ona, dodajući da generacija bejbi-bumera odlazi u penziju.

Izvor: nova.rs